Završeno ljetno računanje vremena, zašto je ikad i uvedeno?

U noći sa subote na nedjelju, tačnije 31. oktobra u 3 sata završeno je ljetno računanje vremena i počelo zimsko, a kazaljke su se pomjerile jedan sat unatrag.

Ovakvo računanje vremena je, smatra se, zapravo ispravno, a u njemu sudjeluje otprilike 70 posto zemalja širom svijeta. Amerikanci pomiču satove prve nedjelje u martu, a vraćaju ih na standardno vrijeme prve nedjelje u oktobre. Evropljani ljetno računanje vremena započinju zadnjom nedjeljom u martu i završavaju zadnjom nedjeljom u oktobru.

Zašto je uvedeno ljetno vrijeme?

Osnovna ideja je bila da se bolje iskoristi dnevna svjetlost.

Ljeti kada su duži dani, pomjera se sat tako da se jedan jutarnji sat „ukrade” i doda večeri – kako bi mrak pao kasnije.

To je, najprije, smislio američki političar i naučnik Benjamin Franklin, davne 1784. godine. Objavio je esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama. Slična ideja je pala na pamet i pra-pra-pradedi pjevača grupe Coldplay Chris Martina – Williamu Willetu 1907. godine. On je objasnio da mu je to sinulo kada je tokom ljetneg jahanja ujutro primijetio koliko je zavjesa još spušteno.

Zahvaljujući pametnim telefonima, računarima i ostalim uređajima povezanim na internet – to se često završava automatski.

Spavanje sat vremena duže mnogi će dočekati s oduševljenjem, ali to ne znači da će povoljno utjecati na biološki sat kojeg svatko od nas ima u sebi. Ovo može uzrokovati stanje kroničnog umora, iscrpljenosti i glavobolje, a pojedinci te osjećaju znaju usporediti s osjećajem jet laga.

Ipak, nije doživeo da to vidi u Velikoj Britaniji. Ljetno računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija. Obje su tada bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost, a sačuvaju ugalj.

Sljedeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživjelo u Americi. Pod pritiskom farmera, američki predsjednik Woodrow Wilson ubrzo je ukinuo ljetno vrijeme, navodeći da se zemlja ponovo vraća „Božjem vremenu”.

Ni u Europi nisu postojala pravila koja bi važila za sve. Tokom Drugog svjetskog rata Britanci su, na primjer, duplirali uštedu – pomjerali su časovnike dva sata unaprijed.

Ljetno vrijeme je u tadašnju Saveznu Federativnu Republiku Jugoslaviju stiglo, prvi put, tek 27. marta 1983. godine.

Danas na svetu čak 110 od 192 države koristi ljetno računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, piše Nacionalna geografija. Većina zemalja koje ga koriste su u Europi i Sjevernoj Americi.

Island je izuzetak, pošto je mnogo sjevernije od cijele Europe i ima ekstremnije varijacije dnevnog svjetla i mraka tokom godine, tako da ne bi imali mnogo koristi od pomeranja sata. Bjelorusija, Gruzija i Rusija su, takođe, odabrale da imaju isto vrijeme i zimi i leti.

Za zemlje na ekvatoru, gdje dnevnog svjetla ima približno isto tokom cijele godine, nema potrebe za ovakvim uštedama. Tako je i u Arizoni i na Havajima, koje imaju sunca tokom cijele godine. Sve ostale savezne države u Americi pomjeraju sat u proljeće i jesen.

I za i protiv

Članice EU dobile su 2001. obavezu da uvedu takozvano – ljetno vrijeme, kako bi se trgovina i transport na zajedničkom tržištu nesmetano odvijala i smanjili troškove energije. Dodatni dnevni sati u ljetnom periodu mogli bi da smanje troškove građana na vještačko osvjetljenje i omoguće im da slobodno vrijeme provedu na otvorenom.

Ipak, pokazalo se da su realne uštede energije prilično marginalne. Smanjenje električne energije nadoknađuje se povećanom upotrebom grijanja ili klimatizacije, a takođe i goriva u vozilu. Pritom, neki od glavnih trgovinskih partnera EU – poput Kine, Rusije i Turske – ne pomjeraju sat.

U skladu s novom zakonskom regulativom, građani EU posljednji put će podešavati satove u proljeće 2021.

Zimsko računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu.

Kako utiče na zdravlje ljudi?

Pojedine naučne studije pokazale su da promjene sata imaju negativne efekte na zdravlje ljudi. U studiji Evropske komisije navodi se da bi „efekat na bioritam ljudi mogao da bude ozbiljniji nego što se prvobitno mislilo”.

Smatra se da to može dovesti do poremećaja sna, ali i povećanog broja srčanih udara i kardiovaskularnih problema. Dalje, to može uticati na porast broja saobraćajnih nezgoda.

Takođe, pomjeranje sata podrazumeva da djeca u jesenjim mjesecima ujutro kreću u školu po mraku, što može biti opasno.

Na drugoj strani, eksperti Dženifer Dolijak i Nikolas Senders navode da se najveći broj uličnih zločina dogodi tokom popodneva između 17 i 20 sati i preporučuju ljetno računanje vremena. Oni smatraju da više prirodnog svjetla u tom periodu može da pomogne žrtvama i prolaznicima da uvide moguće prijetnje, kao i da kasnije identifikuju počinioce”.

Najnovije

U Kalesiji otvorena novoizgrađena autobuska stanica i benzinska pumpa firme Junuzović kopex

Presijecanjem vrpce općinski načelnik Sead Džafić i Selvedina Junuzović direktorica kompanije Junuzović kopex danas su u upotrebu pustili novoizgrađenu autobusku stanicu i...

Dr. Ibrahim Gledo upozorava: Gripa je sada opasnija nego ranije, posebno za stariju populaciju

Ove godine se može očekivati da se gripa, upravo zbog njene pauze, pojavi prema novom obrascu i uz mogućnost da vakcine slabije...

UNIS TOK Kalesija traži 35 radnika

KONKURS ZA PRIJEM U RADNI ODNOS Mi smo moderno privatno društvo s vizijom bolje i sretnije budućnosti koje se...

VIDEO: Milisav Garić fizički “nasrnuo” na sveštenika Marka Danojlovića

Milisav Garić, povratnik u kalesijskom naselje Jelovo Brdo, prijavljen u PU Zvornik zbog kako nam je rečeno fizičkog nasrtaja na nekadašnjeg sveštenika...

Od ponedjeljka slobodan ulaz u Austriju putnicima iz cijelog svijeta s booster dozom

Od ponedjeljka 24. januara u Austriju će moći ući sve osobe iz svih zemalja svijeta, uključujući i one iz država s visokim...