Naslovnica Kolumna "Orao" ne može sletjeti na Dubrave

“Orao” ne može sletjeti na Dubrave

Pojedini američki analitičari koji važe za poznavatelje situacije na zapadnom Balkanu sve češće predlažu da bi se zbog nestabilne političke situacije u Bosni i Hercegovini trebala formirati velika američka vojna baza. Pri tome, tipuju na aerodrom Dubrave kod Tuzle, gdje je poslije rata u BiH bila njihova baza “Orao”, a kao drugu lokaciju navode Brčko distrikt. Inicijatori ne shvaćaju, ili ne žele da shvate, da je to apsolutno nemoguća misija budući da BiH nije članica NATO-a, a spomenuta zračna luka je zauzeta, jer je tu smještena 5. pješadijska brigada Oružanih snaga BiH, a na pisti se odvija redovni civilni aviopromet.

Piste, hangari, skladišta

Amerikanci se, izgleda, rado sjećaju vojne baze “Orao” koju su na spomenutom aerodromu formirali nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u decembru 1995. i tu bili do decembra 2006. godine. U vrijeme njihovog boravka na aerodromu Dubrave bio je mali grad odvojen od okoline s dvadesetak objekata u kojem je bilo 2.200 vojnika i oko 300 Tuzlaka koji su za relativno visoke dolarske plaće radili kao kuhari, konobari, na pranju veša, u kantinama itd. Stranci su organizirali autobuski prijevoz od centra Tuzle do aerodroma i nazad.

Pripadnicima Armije SAD-a najvažnije je bilo da je ovaj aerodrom, koji je ranije koristila bivša JNA, bio u odličnom stanju. S njegovom izgradnjom se započelo 1957. a objekt je završen 1966. godine. Ima tri piste i velik broj hangara, skladišta i drugih zgrada. Glavna pista (sjeverna), koju danas koristi Međunarodni aerodrom Tuzla, duga je 2.484 metra i široka 45 metara sa šest rulnih staza, od kojih jedna paralelno s glavnom pistom, a druga je nešto kraća i to je južna pista. To je u bivšoj JNA bio treći po obimu vojni aerodrom, poslije Željave kod Bihaća i Batajnice u blizini Beograda. Amerikanci su po dolasku dopremili uređaje i opremu za kontrolu letenja i tu su slijetali svi tipovi borbenih i transportnih aviona i helikoptera.

Od 1998. tuzlanski aerodrom je otvoren za civilne avione i služio je za zajednički vojno/civilni zračni promet. Do odlaska stranih trupa bio je tri puta zatvaran za civilne letove i to je bila odluka međunarodnih vojnih mirovnih snaga koje su bazu Dubrave prioritetno koristile za vlastite zračne operacije. Prvog decembra 2006. baza “Orao” je “odletjela” i aerodrom je predat Ministarstvu odbrane BiH koje je jedan veći dio ovog objekta predalo na korištenje Tuzlanskom kantonu, konkretno Međunarodnom aerodromu Tuzla, a drugi je ostavljen za Oružane snage. Prošle godine izgrađena je nova suvremena aerodromska zgrada.

Centar za gašenje požara

Kad tipuju na Dubrave, pojedini analitičari iz Washingtona svjesno zanemaruju činjenicu da SAD već imaju veliku bazu u regiji – i to je “Bondstil” koji se nalazi kod Uroševca/Ferizaja na Kosovu. Baza je počela s radom u ljeto 2000. godine i zauzima površinu od 3,86 kvadratnih kilometara, ima oko 300 objekata, a među njima su hangari za stacioniranje helikopterskih, artiljerijskih i tenkovskih jedinica i autonomni sistem snabdijevanja električnom energijom i vodom. Nekada je tu bilo između 4.000 i 5.000 vojnika i oficira, a sada ih oko hiljadu. Bazu koriste i Međunarodne mirovne snage na Kosovu KFOR pod vodstvom NATO-a.

Kao odgovor na “Bondstil” Vojska Srbije je u općini Bujanovac uz granicu s Kosovom 2009. otvorila vojnu bazu “Jug”. Taj kompleks građen gotovo 10 godina zauzima površinu od 2,6 kvadratnih kilometara, ima 66 objekata i pruža uvjete za život i obuku oko 1.000 vojnika. U Nišu je 2014. formiran Rusko-srpski humanitarni centar čiji je formalno zadatak upravljanje u kriznim situacijama, ali pojedini vojni eksperti smatraju da je njegova uloga mnogo veća i složenija. Poslije takvih sumnji Moskva je saopćila da ovaj centar služi za gašenje požara, ali je odgovor Zapada bio da nije riječ o gašenju, nego o izazivanju “požara” i da Rusija i na taj način pokušava uticati na prilike na Balkanu. U Washingtonu se često mogu čuti prigovori kako Rusi “nemaju dobre namjere” kada je riječ o europskom putu država zapadnog Balkana i da nastoje poremetiti taj sveprisutni EU trend. Da bi se spriječila dalja ruska ekspanzija u regiji, Amerikancima očito nije dovoljna vojna baza “Bondstil”, nego bi htjeli još jednu, samo što ona, kako sada stvari stoje, ne može biti na tlu Bosne i Hercegovine.

Piše:Đuro Kozar/Oslobođenje


Morate pročitati

Na području općine Osmaci spriječeno krijumčarenje 12 migranata

Pripadnici Jedinice granične policije Zvornik i Centralnog istražnog ureda Granične policije BiH, u suradnji sa službenicima Policijske uprave Kalesija Ministarstva unutrašnjih poslova...

SBB Kalesija: (Ne)zakonita zapošljavanja u Općinu Kalesija

Izborna kampanja u BiH još zvanično nije počela, a svjedoci smo da su u proteklih nekoliko dana neki kandidati za načelnika Općine...

Počinje izgradnja kanalizaciono sekundarnih kolektora u naselju Mokrače

Općinski načelnik Sead Džafić potpisao je ugovor sa direktorom JP „Vodovod i kanalizacija“ Sabahudinom Sakićem o izvođenju radova na izgradnji kanalizaciono sekundarnih...

SDA Kalesija: Pozivamo Džafića da objavi imena svih koje je zbog svog interesa zaposlio na budžet

Umjesto po obećanom ubrzanom razvoju i procvatu Kalesije, četverogodišnji mandat kalesijskog načelnika Seada Džafića ostaće zapamćen samo po prekomjernom  zapošljavanju stranačkih ljudi...

Općinski načelnik potpisao ugovore za asfaltiranje 15 lokalnih puteva

Načelnik općine Kalesija Sead Džafić i direktor firme „Izgradnja“ iz Teočaka Hajrudin Imširović potpisali su petnaest ugovora ukupne vrijednosti 334.891 KM. Riječ...