Prema rezultatima laboratorijskih analiza, u pogledu sadržaja arsena i bakra svi uzorci bili su u skladu s važećim propisima, dok su najčešće nepravilnosti bile nepropisno deklarisanje i jodiranje soli.
“Neodgovarajući unos joda kod osjetljivih kategorija, kao što su trudnice, dojilje i dojenčad, može imati najizraženije posljedice po zdravlje. Nedostatak joda kod trudnica dovodi do usporenog rasta i razvoja fetusa, poremećaja vida i sluha, usporenog mentalnog sazrijevanja i mentalne retardacije. Ukoliko se navedeni poremećaj ne prepozna u toku trudnoće, a ni poslije poroda u doba laktacije i nekoliko prvih godina života, može imati trajne posljedice”, saopćio je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, kazavši i da blagi do umjereni nedostatak joda u ishrani može uzrokovati nastanak guše te sporiji psiho-motorni i mentalni razvoj.
Hajrić je kazao da su jodna deficijencija i vezani poremećaji na području Bosne i Hercegovini još od davnina prepoznati kao značajan javno-zdravstveni problem pa je obavezno jodiranje soli na ovim prostorima uvedeno još od 1954. godine. Na našem tržištu se može naći i so koja nije jodirana, kao što su himalajska ili crvena so, te je najavljena izmjena pravilnika da se i takve “gurmanske” soli uvedu u zakonske granice.
“Funkcija države ovdje je i zaštita potrošača, nama je izuzetno važno da naši građani imaju valjane informacije, a ona o kvalitetu soli od posebne je važnosti. Koliko je to važno najbolje ilustrira činjenica da je to predmet obrazovanja u programima svih osnovnih škola, značaj razvoja mladih ljudi, biološki razvoj kroz konzumiranje soli”, kazao je Zlatan Vujanović ministar trgovine u Vladi FBiH, naglasivši da je današnja problematika stalni predmet kontrola inspekcija.
Aida Filipović Hadžiomeragić iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo kazala je da je jodni status školske djece najbolji indikator za cijelu populaciju, a on kod nas pokazuje umjereni deficit. Jedan od razloga je i stepen jodiranosti soli. Poznato je da se jod ne može u dovoljnoj količini unijeti bez unosa soli.
Prikupljeni podaci o kvalitetu soli će biti osnov za izradu strateških dokumenata, naučnih i stručnih studija te davanje odgovarajućih preporuka nadležnim organima u Bosni i Hercegovini s ciljem zaštite zdravlja i interesa potrošača.
