Zbog, prvenstveno, zdravstvenih tegoba, psihičkih izazova, ali i socioekonomskih prilika koji ostavljaju posljedice po zdravlje, građani u Bosni i Hercegovini se sve češće odlučuju za konzumaciju antidepresiva i lijekova za smirenje.
Prema zvaničnim podacima državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva (ALMBiH) iz novembra 2022. godine, a za evidenciju iz 2021., uvezenih i proizvedenih antidepresiva i lijekova za smirenje bilo je u vrijednosti oko 22,6 miliona maraka.
Bosna i Hercegovina je u 2017. godini prvi put implementirala Pravilnik kojim se regulišu maksimalne veleprodajne cijene lijekova. Poslednja godina u kojoj su prometovani lijekovi bez postavljanja kriterija za formiranje cijena od strane države je 2016. god.
Kako su nam pojasnici iz ALMBiH-a, antiedepresivi (N06A) su lijekovi efikasni u liječenju umjerene i teške depresije, organskog depresivnog poremećeja i distimije (hronična umjerena depresija).
Anksiolitici su lijekovi čija je osnovna primjena vezana za terapiju stanja anksioznosti u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja. Najveću grupu anksiolitika čine benzodiazepini koji, pored anksiolitičkog, ispoljavaju i sedativno, hipnotičko, antikonvulzivno i miorelaksantno dejstvo.
Bromazepam i sertalin su najčešće prepisuju pacijentima u BiH
Prema anatomsko-terapijsko-hemijskoj klasifikaciji lijekova Svjetske zdravstvene organizacije (ATC klasifikaciji) anksiolitici su označeni sa N05B.
Hipnotici i sedativi (N05C) ispoljavaju sedativno i hipnotičko dejstvo, a pojedini preparati, u manjoj mjeri, pokazuju i anksiolitičke efekte. Glavno polje primjene hipnotika i sedative je terapija nesanice.
“U 2021. god. iz grupe antidepresiva, finansijski najveći udio su imali escitalopram, sertraline i paroksetin. Iz grupe anksiolitika najveći promet je imao bromazepam, a iz grupe hipnotika i sedativa zolpidem. Svi ovi lijekovi imaju režim izdavanja uz ljekarski recept”, zvanični su podaci ALMBiH-a koje su nam ustupili.
U RS-u antidepresivi su na trećem mjestu lijekova koji se koriste
Konkretno, u entitetu RS, u 2021. godini prepisan je 154.051 recept za sedative, dok je Trošak Fonda za ove lijekove je oko dva miliona KM. U 2021. godini propisan je 146.451 recept za antidepresive, dok je trošak Fonda za antidepresive oko 841.000 KM.
U 2022. godini prepisano je 148.525 recepata za sedative, dok je cijena 2.004.905 KM. Kada su u pitanju antidepresivi, prošle godine ih je prepisano 144.222 recepte, dok je trošak Fonda za antidepresive oko 815.000 KM.
Inače, u ukupnoj potrošnji lijekova na recept oni su na trećem mjestu lekovi koji utiču na nervni sistem, uključujući antidepresive i lekove za smirivanje.
Kako nam je saopćeno iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a, najčešće propisivani lek za smirenje je “alpazolam”, a antidepresiv “sertalin”.
Fizičkim licima je strogo zabranjeno plasiranje antidepresiva i lijekova za smirenje
Prometom lijekova se mogu baviti samo licencirane ustanove, odnosno veleprometnici kojima je Agencija izdala dozvolu za promet na veliko, a prometom lijekova na malo se mogu baviti apoteke kojima su entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja izdala dozvolu.
Fizička lica i nelicencirane ustanove se ne mogu baviti prometom lijekova i takav promet lijekova je nelegalan. Nelegalni uvoz lijekova je u nadležnosti odgovarajućih organa unutrašnjih poslova i tužilaštava. ALMBiH ima uspostavljene određene vidove saradnje sa carinom i tužilaštvom BiH u smislu inspekcijskog pregleda i kontrole kvaliteta zaplijenjenih lijekova.
Tako se u našoj zemlji nedavno odigrao slučaj u kojem je Granična policija na tuzlanskom aerodromu spriječila nezakoniti prenos 420 tableta “Xanax”. Inače, “Xanax” pripada skupini lijekova koji se nazivaju benzodiazepini (lijekovi za ublažavanje tjeskobe).
Stoga je, u skladu sa Zakonom o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, osoba koja je pokušala nedozvoljeni promet tableta procesuirana, dok je “Xanax” privremeno oduzet.
(Klix.ba)
