Završeno ljetno računanje vremena, zašto je ikad i uvedeno?

U noći sa subote na nedjelju, tačnije 31. oktobra u 3 sata završeno je ljetno računanje vremena i počelo zimsko, a kazaljke su se pomjerile jedan sat unatrag.

Ovakvo računanje vremena je, smatra se, zapravo ispravno, a u njemu sudjeluje otprilike 70 posto zemalja širom svijeta. Amerikanci pomiču satove prve nedjelje u martu, a vraćaju ih na standardno vrijeme prve nedjelje u oktobre. Evropljani ljetno računanje vremena započinju zadnjom nedjeljom u martu i završavaju zadnjom nedjeljom u oktobru.

Zašto je uvedeno ljetno vrijeme?

Osnovna ideja je bila da se bolje iskoristi dnevna svjetlost.

Ljeti kada su duži dani, pomjera se sat tako da se jedan jutarnji sat „ukrade” i doda večeri – kako bi mrak pao kasnije.

To je, najprije, smislio američki političar i naučnik Benjamin Franklin, davne 1784. godine. Objavio je esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama. Slična ideja je pala na pamet i pra-pra-pradedi pjevača grupe Coldplay Chris Martina – Williamu Willetu 1907. godine. On je objasnio da mu je to sinulo kada je tokom ljetneg jahanja ujutro primijetio koliko je zavjesa još spušteno.

Zahvaljujući pametnim telefonima, računarima i ostalim uređajima povezanim na internet – to se često završava automatski.

Spavanje sat vremena duže mnogi će dočekati s oduševljenjem, ali to ne znači da će povoljno utjecati na biološki sat kojeg svatko od nas ima u sebi. Ovo može uzrokovati stanje kroničnog umora, iscrpljenosti i glavobolje, a pojedinci te osjećaju znaju usporediti s osjećajem jet laga.

Ipak, nije doživeo da to vidi u Velikoj Britaniji. Ljetno računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija. Obje su tada bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost, a sačuvaju ugalj.

Sljedeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživjelo u Americi. Pod pritiskom farmera, američki predsjednik Woodrow Wilson ubrzo je ukinuo ljetno vrijeme, navodeći da se zemlja ponovo vraća „Božjem vremenu”.

Ni u Europi nisu postojala pravila koja bi važila za sve. Tokom Drugog svjetskog rata Britanci su, na primjer, duplirali uštedu – pomjerali su časovnike dva sata unaprijed.

Ljetno vrijeme je u tadašnju Saveznu Federativnu Republiku Jugoslaviju stiglo, prvi put, tek 27. marta 1983. godine.

Danas na svetu čak 110 od 192 države koristi ljetno računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, piše Nacionalna geografija. Većina zemalja koje ga koriste su u Europi i Sjevernoj Americi.

Island je izuzetak, pošto je mnogo sjevernije od cijele Europe i ima ekstremnije varijacije dnevnog svjetla i mraka tokom godine, tako da ne bi imali mnogo koristi od pomeranja sata. Bjelorusija, Gruzija i Rusija su, takođe, odabrale da imaju isto vrijeme i zimi i leti.

Za zemlje na ekvatoru, gdje dnevnog svjetla ima približno isto tokom cijele godine, nema potrebe za ovakvim uštedama. Tako je i u Arizoni i na Havajima, koje imaju sunca tokom cijele godine. Sve ostale savezne države u Americi pomjeraju sat u proljeće i jesen.

I za i protiv

Članice EU dobile su 2001. obavezu da uvedu takozvano – ljetno vrijeme, kako bi se trgovina i transport na zajedničkom tržištu nesmetano odvijala i smanjili troškove energije. Dodatni dnevni sati u ljetnom periodu mogli bi da smanje troškove građana na vještačko osvjetljenje i omoguće im da slobodno vrijeme provedu na otvorenom.

Ipak, pokazalo se da su realne uštede energije prilično marginalne. Smanjenje električne energije nadoknađuje se povećanom upotrebom grijanja ili klimatizacije, a takođe i goriva u vozilu. Pritom, neki od glavnih trgovinskih partnera EU – poput Kine, Rusije i Turske – ne pomjeraju sat.

U skladu s novom zakonskom regulativom, građani EU posljednji put će podešavati satove u proljeće 2021.

Zimsko računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu.

Kako utiče na zdravlje ljudi?

Pojedine naučne studije pokazale su da promjene sata imaju negativne efekte na zdravlje ljudi. U studiji Evropske komisije navodi se da bi „efekat na bioritam ljudi mogao da bude ozbiljniji nego što se prvobitno mislilo”.

Smatra se da to može dovesti do poremećaja sna, ali i povećanog broja srčanih udara i kardiovaskularnih problema. Dalje, to može uticati na porast broja saobraćajnih nezgoda.

Takođe, pomjeranje sata podrazumeva da djeca u jesenjim mjesecima ujutro kreću u školu po mraku, što može biti opasno.

Na drugoj strani, eksperti Dženifer Dolijak i Nikolas Senders navode da se najveći broj uličnih zločina dogodi tokom popodneva između 17 i 20 sati i preporučuju ljetno računanje vremena. Oni smatraju da više prirodnog svjetla u tom periodu može da pomogne žrtvama i prolaznicima da uvide moguće prijetnje, kao i da kasnije identifikuju počinioce”.

Najnovije

Danas otvaranje mosta na Drini i graničnog prijelaza sa Srbijom kod Bratunca

Na Drini kod Bratunca danas će svečano biti otvoren most "Bratoljub" koji ovu općinu spaja sa susjednom Ljubovijom, kao i zajednički granični...

Povećanje proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata u FBiH

U Federaciji BiH ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u periodu januar-oktobar 2021. godine, u odnosu na isti period 2020. godine, veća je za...

U Kalesiji obilježen Dan državnosti, načelnik pozvao sve političare na jedinstvo

Općinski načelnik Sead Džafić sa saradnicima, predstavnici Općinskog vijeća, članovi i predstavnici boračkih udruženja i organizacija te predstavnici političkog i vjerskog života...

EP BIH: Depoi za ugalj TE Tuzla ostali bez zaliha

Depoi Termoelektrane u Tuzli su bez zaliha uglja i dalja proizvodnja električne i toplotne energije ozbiljno je ugrožena zbog aktuelnih dešavanja u...

Dan kada su “srpski orlovi povili krila” pred Armijom RBiH

Sedamnaest punih dana, od 8. do 25. novembra, trajala je neizvjesnost zvana Lisača na Majevici i prava drama za 75 četnika u potpunom okruženju snaga...