Svijet

Od naredne sedmice, u austrijskim saveznim pokrajinama Štajerska, Salzburg i Gornja Austrija bit će uvedene posebne platne kartice za tražitelje azila.

Kako prenose austrijski mediji, kartice će biti uvedene za tražitelje azila kojima su potrebne osnovne usluge. To će značiti da će na karticama biti 200 eura za hranu i 40 eura za džeparac.

Kartice će se moći koristiti za plaćanje namirnica i drugih svakodnevnih artikala. Kupovina alkohola, kockanje i transfer novca u inostranstvo su strogo zabranjeni.

Salzburg ima još strožiji pristup: Ovdje se novac može trošiti samo unutar pokrajinskih granica. Gotovina se također može direktno podizati samo u Salzburgu.

Upravo to izaziva kritike. Platforma za ljudska prava to naziva nezahvalnim.

“Zbog nedostatka razumljive pravne osnove, mjera se mora smatrati paternalističkom i pravno i normativno problematičnom”, naveli su.

Također, naveli su kako je takva odluka problematična i s aspekta zaštite privatnosti.

Odbor za saobraćaj i turizam Evropskog parlamenta je ranije ove sedmice predložio izmjene pravila Evropske unije, za koje u Uniji tvrde da će se njima ići u korist putnicima u aviosaobraćaju.

Kako su saopćili iz Evropskog parlamenta, cilj je izmjenama pravila precizirati obaveze prodavača avionskih karata u nadoknadi troškova u slučaju otkazivanja ili dugog kašnjenja leta te u slučaju onemogućavanja ukrcavanja u avion.

Osim toga, predviđeno je da aviokompanije u trenutku rezervacije karte obavijeste putnika o punoj cijeni karte, posredničkim naknadama ili naknadama za dodatne usluge te da isplata nadoknade za putnika ne bi trebala trajati duže od 14 dana.

Kako si se smanjio prostor tumačenja koje su to vanredne okolnosti pod kojima bi kompanije mogle odbiti isplatu nadoknada, Odbor za saobraćaj i turizam Evropskog parlamenta je slijedio stav Parlamenta iz 2014., a to je da vanredne okolnosti predstavljaju prirodne katastrofe, rat, vremenske uslove ili nepredviđeni radni sporovi, što se ne odnosi na štrajkove radnika aviokompanija.

Ono što bi trebala biti još jedna novina jeste da će se za sve aviokompanije standardizovati dimenzije ručnog prtljaga, za šta u EU smatraju da će se time olakšati putovanje. Naime, putnici bi trebali imati pravo unijeti u avion jedan lični predmet, kao što je ručna torba, ruksak ili laptop (maksimalnih dimenzija 40x30x15 centimetara) i jedan mali ručni prtljag (maksimalnih dimenzija do 100 centimetara i do sedam kilograma), bez dodatne naknade.

Nadalje, trebalo bi biti olakšano putovanje djece mlađe od 12 godina i osobama sa smanjenom pokretljivošću. Pa tako oni koji budu u pratnji ove dvije kategorije putnika neće morati plaćati dodatne troškove. Putnici sa smanjenom pokretljivošću će imati pravo obeštećenja ako im se izgubi ili ošteti pomagalo za kretanje te povrijedi pas pomagač.

Izmjenama pravila je predviđeno i uređenje multimodalnog putovanja, tj. putovanja s više prijevoznih sredstava u aranžmanu jedne kompanije. To se odnosi na putovanje avion-autobus te putovanje voz-autobus-avion. Namjera je da se u slučaju kašnjenja jednog od spomenutih prijevoznih sredstava od 60 minuta ili duže osiguraju besplatni obroci, osvježenje i smještaj u hotelu, po potrebi.

Kompanije će morati obavijestiti putnika o tome da je riječ o multimodalnom putovanju, a u suprotnom, morat će novčano obeštetiti putnika u iznosu do 75 posto od ukupne cijene karte ako putnik propusti jedno od prijevoznih sredstava.

Nakon što su predložene izmjene usvojene na Odboru za saobraćaj i turizam Evropskog parlamenta, slijede pregovori između članova Odbora i predstavnika članica Unije o ovom pitanju.

Većina ljudi ima specifične stavove o drugim zemljama i njihovim stanovnicima. Na te stavove mogu utjecati mnogi uzročnici, od postupaka vlade ili vojske neke zemlje, do njene dominantne kulture i religije, pa čak i ponašanja turista iz tih zemalja.

Ti stavovi mogu biti pozitivni, negativni ili, najčešće, kombinacija i jednih i drugih. Neke zemlje općenito su omiljene širom svijeta, a neke omražene. Negativna percepcija neke zemlje utječe ne samo na diplomatiju i trgovinu, već i na globalne sigurnosne procjene i odnose među narodima.

Prema podacima World Population Reviewa za 2025. godinu, tri najomraženije zemlje na svijetu su Kina, Sjedinjene Američke Države i Rusija.

Popis je sastavljen na temelju analize svjetskog javnog mnijenja, kombinirajući podatke iz brojnih izvještaja i anketa širom svijeta. Cilj je bio stvoriti sveobuhvatnu sliku globalnih simpatija i antipatija prema državama u 2025., piše u izvještaju, prenosi tportal.hr.

Zašto baš te zemlje?

Tri najomraženije zemlje na svijetu su ujedno i tri najveće supersile na svijetu, što značajno doprinosi njihovoj nepopularnosti. Mnogi građani svake od tih zemalja često imaju loše mišljenje o druge dvije, a sve tri nacije poznate su po tome što se miješaju u ekonomske, političke i vojne poslove manjih zemalja, što izaziva dodatnu odbojnost, navodi se u izvještaju, piše Newsweek.

Kina, prema World Population Reviewu, izaziva globalne kritike zbog svog autoritarnog režima, navodnih ‘radnih logora’ i izrabljivačkih pogona, zagađenja okoliša, gušenja autonomije Hong Konga, Tajvana i Makaa te tretmana ujgurske manjine.

Rusija je opisana kao agresor, ponajprije zbog agresije na Ukrajinu, ali i zbog ograničavanja osnovnih građanskih prava i demokratije. ‘Ruska vlada poznata je po gušenju ličnih sloboda i demokratskih procesa’, navodi se u izvještaju.

Sjedinjene Države, iako same često percipiraju svoju globalnu ulogu kao ‘čuvaricu demokratije’, kritikovane su zbog miješanja u međunarodne događaje iz vlastitih interesa.

‘Mnogim Azijatima i Evropljanima američko prisustvo na ovoj listi nije iznenađenje’, stoji u izvještaju, uz dodatak da su političke podjele, sklonost oružju i brza hrana dodatni faktori negativne percepcije SAD-a.

Ko je još u ‘Top 10’?

Pored Kine, SAD-a i Rusije, među deset najomraženijih zemalja nalaze se i:

•     Sjeverna Koreja
•     Izrael
•     Pakistan
•     Iran
•     Irak
•     Sirija
•     Indija

Velika Britanija zauzela je 11. mjesto, Japan 12., Saudijska Arabija 13. dok je Njemačka 14. najomraženija na svijetu. Od evropskih zemalja se u Top 30 svrstala i Italija, koja je završila na 21., ali i Rumunija, koja je zauzela 27. mjesto. Na 30. mjestu se ipak našao Vatikan.

Svaka od ovih zemalja suočava se s vlastitim setom kritika – od autoritarnih režima i kršenja ljudskih prava do uloge u sukobima i regionalnim tenzijama.

Svjetska percepcija zemalja nastavit će se oblikovati u skladu s njihovim političkim odlukama, vojnim djelovanjem i vanjskom politikom. Dok brojni mirovni pregovori i dalje traju, krhka međunarodna scena i neslaganja oko trgovinskih politika, pogotovo nakon Trumpovih carina, mogli bi dodatno pogoršati sliku SAD-a u očima svijeta. Ako se ekonomski pritisci i geopolitičke napetosti nastave, nije isključeno da bi se percepcija SAD-a mogla još i pogoršati.

U pokušaju da se izbori s prekomjernim brojem turista, Grčka uvodi novu taksu za putnike s kruzera na nekim od najposjećenijih ostrva.

Od 1. jula, na ostrvima Santorini i Mikonos naplaćivat će se taksa od 20 eura po putniku, piše britanski Express.

Ova taksa važi tokom špica sezone, između 1. juna i 30. septembra. U ostalim grčkim lukama taksa će iznositi 5 eura po putniku.

U predsezoni (april, maj) bit će 3 eura, dok će u vansezoni (od 1. oktobra do 31. maja) pasti na svega 1 euro.

Taksa je uvedena kako bi se ublažile posljedice masovnog turizma u Grčkoj, naročito na Santoriniju i Mikonosu. Prošle godine je, na primjer, tokom jednog dana na Santoriniju očekivano čak 17.000 posjetilaca s kruzera, zbog čega je lokalno stanovništvo bilo zamoljeno da ograniči svoje kretanje.

Grčka nacionalna turistička organizacija (GNTO) izjavila je da će ova taksa pomoći u “podržavanju infrastrukture najposjećenijih ostrva u Grčkoj i obezbijediti da lokalne zajednice direktnije profitiraju od turizma s kruzerima”.

(Vijesti.ba)