Federalni zavod za programiranje razvoja, nedavno je objavio Dokument o Socioekonomskim pokazateljima razvoja po općinama u FBIH za prošlu godinu, nastao analiziranjem više statističkih parametara.
Iako, vrlo interesantan, posebice ako se u obzir uzme, u više navrata ponavljana priča da svi žele ravnomjeran razvoj svega, od lokalnih zajednica do entiteta i države, Dokument je prošao neopaženo, čak i u medijima. Pažnju nije privukla ni činjenica da su podatke iz Dokumenta u svojim izvještajima koristili i Centri civilnih inicijativa, podaci o razvijenosti TK-a nisu dobili nikakvu pažnju u javnosti.
Zašto je to tako, možda se odgovor krije u najmanje dvije činjenice, prvoj da nekom ne odgovara razvoj Tuzlanskog kantona, i drugoj, da se jedino o jednakom razvoju svih sredina zapravo i stara jedino u TK, dok je svima jednakopravnost i pravičnost samo deklarativna formula, na papiru.
O tome da Tuzlanski kanton bilježi rast u svim ekonomskim pokazateljima, pisali smo još u septembru, a upravo ti podaci bili su povod da istražimo priču o jednakom razvoju i ulaganju u jedinice lokalne samouprave. Krenuli smo od, po parametrima najnerazvijenije općine, čiji je budžet nešto oko 2 miliona KM, ili malo više, Sapne. Analizirajući prikupljene podatke, htjeli smo se uvjeriti je su li istinite tvrdnje kantonalnih čelnika da je poseban akcenat i fokus svog rada premijer Gutić a samim tim i Vlada, stavila na ravnomjeran razvoj.
Već odvano je opće poznata činjenica da premijer Gutić stalno potencira pitanje ravnomjerene raspodjele javnih prihoda unutar FBIH te da traži jednak tretman primjerice radi Sarajevskog ili Tuzlankog kantona, no da li premijer Gutić iste aršine ima u sopstvenoj sredini? Uvidom u podatke uvjerili smo da ima. Vođena istim smjerom Kantonlna vlada služi se u raspodjeli javnih prihoda u našem kantonu. A dokaz, Općina sa početka cijele priče, Sapna. Evo i kako:
Kao što već svi znamo Tuzlanski kanton čine Grad Tuzla i dvanaest općina. Neke lokalne zajednice su razvijene i u prilici su više-manje samostalno nositi svoje breme. Neke, s druge strane, manje općine, locirane na rubnim dijelovima Kantona, nažalost nisu u mogućnosti realizirati ni neke od osnovnih, ustavom predviđenih nadležnosti. Takve općine su primorane osloniti se na podršku viših nivoa vlasti, prije svih onog kantonalnog.
Vlada Tuzlanskog kantona svjesna je potreba i neophodnosti podrške tim lokalnim zajendicama, te s posebnom pažnjom gleda na njihov razvoj. Jedna od njih je i Općina Sapna.
U protekle tri godine za razvoj Sapne i realizaciju samo infrastruktrurnih projekata u Sapni, Kantonalna vlada odobrila je ukupno 4,4 miliona KM. Razumijevanje Vlade vidljivo je i ako se pogleda trend rasta i ulaganja u Sapnu. Od nešto više od 1 milion KM, koliko je izdvojeno 2015., 2016. godine izdvajanja su za oko 39% povećana na 1,39 miliona, da bi taj trend bio nastavljen i u 2017. godini kada će taj iznos biti sigurno veći od 2 miliona KM.
Ovi podaci rezultat su prostog zbira izdvajanja u oblasti vodoprivrede, putne infrastrukture, prostornog uređenja i zaštite okolice, poljoprivrede, obrazovanja i sporta.
Posmatrano po broju projekata u Sapni su iz Kantonalnog budžeta u oblasti vodoprivrede u protekle tri godine finansirana ukupno 23 projekta ukupne vrijednosti 1.095.853,15 KM. Za 14 projekata putne infrastrukture izdvojeno je skoro 3 miliona KM, dok je za šest projekata prostornog uređenja i zaštite okolice izdvojeno 207.313,39 KM. Svemu ovome treba dodati da je poljoprivrednicima iz Sapne u 2015. i 2016. godini odobreno 136.846,68 KM, te da je još u toku odobravanje sredstava za tekuću godinu.
Imajući u vidu da je Budžet Općine Sapna za 2017 godinu 3.436.197,50 KM, a da su u tom budžetu planirani tekući transferi i donacije u visini od 1.235.000,00 KM, može se zaključiti da je u protekle tri godine Vlada Tuzlanskog kantona Općini Sapna, kao vid podrške i pomoći ravnomjernom razvoju dodijelila još dva tolika budžeta. Kamo sreće da se istim kursom, opredjeljenjem i politikom vodi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara BiH.
I evo nas na početku priče, koja sama po sebi nameće odgovor na prvu postavljenu činjenicu a to je da nekom očigledno ne odgovara razvoj Tuzlanskog kantona. Zašto? Pokazat će se već…
(RTV Slon)
