Medijalna neto plaća u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.350 KM, što znači da 50 posto zaposlenih u zemlji ima manju plaću, a preostalih 50 posto veću neto plaću od tog iznosa, podaci su Saveza samostalnih sindikata BiH (SSS BiH).
tog sindikata Samir Kurtović ističe kako medijalna plaća predsjednik bolje prikazuje stvarnu sliku primanja te je “točniji pokazatelj kakav je ekonomsko-socijalni položaj radnika u Bosni i Hercegovini”.
Smatra i kako upravo na osnovu ovog podatka, buduća vlast mora kreirati ambijent u kojem će se ekonomsko-socijalni položaj stanovništva značajno poboljšati.
U protivnom, dodaje, Bosna i Hercegovina prijeti dodatno iseljavanje radnika i njihovih obitelji, čime će se dodatno narušiti demografska slika u zemlji te oslabiti gospodarski i ekonomski sustav u cjelini.
Medijalna plaća pokazuje stvarna primanja radnika
Prosječna stopa rizika siromaštva među zaposlenima u Europskoj uniji iznosi oko 8,2 posto, dok na primjer Slovenija ima jednu od najnižih stopa od 5,4 posto. Brojke u BiH nisu službeno dokumentirane. Prema podacima za rujan 2026. godine, sindikalna potrošačka korpa iznosi 3.565,70 KM što, smatraju u Sindikatu, dobar dio bh. stanovništvo ne može pratiti.
– Ako uzmemo u obzir činjenicu da više od 50 posto radnika u Federaciji BiH prima plaću do iznosa prosječne plaće u Federaciji BiH (1.708,00 KM), onda nam je sasvim jasno da većina stanovništva ne može sebi osigurati najosnovnije uvjete za dostojanstven život. Pritom treba imati u vidu da sindikalna potrošačka korpa ne podrazumijeva nikakav luksuz, nego isključivo najosnovnije potrepštine za život – navodi Kurtović.
Napominje da sindikalna potrošačka korpa ne podrazumijeva ni kreditna zaduženja, iako, kako kaže, “gotovo da nema osobe koja nije kreditno zadužena po bilo kojoj osnovi pa čak svjedočimo i kupovini namirnica na stopu”.
Potrošačka korpa daleko iznad mogućnosti građana
Radnici u Sloveniji ove godine će dobiti najmanje 740,94 eura božićnice, koja je zakonom propisana i obavezna za sve poslodavce. Zimski regres u toj je zemlji zakonska obaveza poslodavaca, neovisno o tome rade zaposleni u javnom ili privatnom sektoru.
S druge strane, kaže Kurtović, takve naknade u BiH nisu zakonski kategorizirane te ih poslodavac nije dužan isplaćivati.
– Isplata božićnice ili godišnje nagrade u BiH nije redovna praksa, a posebno trinaesta plaća, bez takve naknade svejedno nisu rješenje za enormno visoke troškove života, na koji bi primjeran odgovor bio samo povećanje plaća – smatraju u Sindikatu.
‘Godišnje nagrade’ u BiH nisu zakonska obaveza
Kurtović kaže kako je kolektivnim ugovorima bilo koje vrste, moguće takve naknade dogovoriti, što zavisi od volje pregovarača sa stranim poslodavcima i tome hoće li ispuniti zahtjeve sindikata ili neće.
– Činjenica je da su u pojedinim kolektivnim ugovorima, kada su u pitanju božićnice, te naknade utvrđene i upravo je to osnova za isplatu. Takođe, treba napomenuti da veliki broj radnika nije obuhvaćen nekim od kolektivnih ugovora pa samim tim poslodavac ‘pravda’ nema osnova za isplatu – naglašava on.
Dodaje i kako Savez samostalnih sindikata BiH nema preciznih podataka kome će se ove godine isplatiti božićnica, niti koliki bi to bili iznosi, “ali je poznato da su u određenim djelatnostima u prethodnom periodu iste bile isplaćivane u različitim iznosima”.
Isplata naknade ovisi o kolektivnim ugovorima
Dotaknuo se i isplate božićnica umirovljenicima, pri čemu je istaknut jasan stav Sindikat kojim se ističe kako je potrebno voditi računa da se naknade za vjerske blagdane isplaćuju svim umirovljenicima, “a ne samo umirovljenicima iz pojedinih općina/gradova, jer u suprotnom imamo diskriminaciju koja je zakonom zabranjena”.
Tim potezom bi se, naglašava Kurtović, bar malo poboljšao materijalni položaj umirovljenika, pogotovo onih s niskim mirovinama.
Sindikat traži povećanje naknade umjesto jednokratnih naknada
Isplata 13. plaće nije rijetkost u svijetu i dio je poslovne tradicije, no takva praksa u BiH još nije zaživjela.
U Sindikatu nemaju zabilježenih slučajeva da su poslodavci u prethodnom periodu na ovim prostorima isplaćivali ovakve vidove naknade.
– U zapadnim zemljama je 13. plaća postala tradicija i smatramo da se naši poslodavci trebaju ugledati na to. S obzirom na enormno visoke troškove života, mišljenja smo da božićnica i 13. plaća nisu. Mi vidimo u povećanju plate zaposlenima rješenje – kaže Kurtović, ustvrdivši da je potrebno napraviti takav ambijent u kojem bi rast troškova života pratio i rast plaća, što se u praksi, nažalost, ne događa.
(FENA)
