Domaćinstva koja mjesečno troše do 350 kilovat-sati (kWh) struje ne moraju osjetiti poskupljenje ili bi ono bilo simbolično, ali za ostale potrošače neće biti malo, kazao je za Klix.ba Edhem Bičakčić, počasni predsjednik BH komiteta CIGRE.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) ne isključuje poskupljenje struje za domaćinstva u 2027. godini, a odluka bi trebala biti poznata do sredine decembra.
Za najavljeno poskupljenje od 30 posto za industrijske potrošače Bičakčić je kazao za Klix.ba da ga EP BiH pravda tržišnim kretanjima, što ima nekog smisla. Ipak, ljudi ga, prema njegovim riječima, doživljavaju kao dodatni udar na industrijsku proizvodnju. Veliki potrošači poput Koksare i Željezare već su ugašeni, a neki drugi neće moći izdržati poskupljenje.
Poskupljenje je, kako je ocijenio, posljedica finansijske i elektroenergetske situacije u kojoj se našla Elektroprivreda, za šta je sama kriva. Takav parcijalni pristup tarifnom sistemu nikada nije dobar, pa cijeli sistem treba posmatrati u paketu.
Prema njegovim riječima, u Federaciji Bosne i Hercegovine je na snazi blok-tarifa, a domaćinstva s potrošnjom do 350 kWh mjesečno su socijalna kategorija. Poskupljenje bi trebalo obuhvatiti druge dvije kategorije potrošača.
“Neće biti mali, ali moramo poći od činjenice da je račun za struju koji plaćaju domaćinstva danas manji od računa za internet i kablovsku televiziju, a to nije normalno”, kazao je Bičakčić.
Najjeftinije grijanje na struju
Posljedica toga je, kako je izjavio, prelazak na grijanje strujom i tamo gdje su se ranije koristili drvo i pelet. Grijanje na struju trenutno je najekonomičnije, što po Bičakčiću nije normalno, jer je struja najkvalitetniji oblik energije. Sugerirao je da bi Elektroprivreda u socijalnu kategoriju mogla svrstati i višečlane porodice.
Mogućnost da domaćinstvo promijeni snabdjevača nazvao je misaonom imenicom jer po sadašnjim cijenama na berzi niko drugi neće isporučivati struju. Konkurentno snabdijevanje, smatra, moguće je tek kada se stanje na berzi stabilizuje i kad jesenske kiše poprave proizvodnju hidroelektrana na jugoistoku Balkana.
Kao način za uštedu spomenuo je javni poziv Operatora za obnovljive izvore. Socijalno ugrožena domaćinstva mogu aplicirati za besplatnu ugradnju solarnih panela. Domaćinstva s većom potrošnjom, poput onih koja se griju na struju, mogu dobiti grant do 7.000 KM nakon puštanja postrojenja u pogon.
“Katastrofa je u posljednje četiri godine”
Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH tvrdi da su uzrok stanja u Elektroprivredi i nepotističko zapošljavanje i nestručno vođenje od 1996. godine. Upitan za to, Bičakčić je odgovorio da Smailbegović treba zaboraviti 1996. Tada je, kako je naglasio, elektroenergetski sistem obnavljan nakon ratnih razaranja, a već krajem te godine svi potrošači u Bosni i Hercegovini snabdijevani su bez redukcija.
“Zastoji počinju od 2010. godine. To se može tako posmatrati. Međutim, katastrofa je u ove posljednje četiri godine”, kazao je.
Mišljenja je da je dio problema naslijeđen iz perioda od 2010. do 2022. godine. Početkom 2022. godine popredsjednik FBiH Refik Lendo (SDA) zamolio ga je da u Fojnici, pred više učesnika, predstavi stanje elektroenergetskog sistema. Kasnije su ga, kako je ispričao, pitali je li situaciju prikazao previše crno, a danas tvrdi da ju je prikazao onakvom kakva zaista jeste.
Bičakčić, koji je bio direktor Elektroprivrede, a od 1996. do 2001. godine premijer FBiH, kaže da ne bježi od odgovornosti za ono što je radio. Dodaje da od 2002. godine nema nikakve veze s Elektroprivredom i radi u privatnom sektoru.
Ulazak rudnika u koncern Elektroprivrede, kako je ocijenio, ne mora biti greška. Problem je u tome što koncern nikada nije definisan i nije omogućio restrukturiranje rudnika, za šta su odgovorne vlade. Elektroprivreda je, prema njegovim riječima, radila kao bankomat dok je mogla, a sada je nesolventna.
Smatra da se uvoz struje mora zaustaviti. Uz odgovorno rukovođenje Elektroprivreda bi u narednih šest mjeseci mogla ponovo početi izvoziti, kao što je 1996. godine krenula s izvozom u Italiju.
“Kadrovisanje ne može ići stranački. Može generalni direktor biti politička figura, ali svi ostali moraju biti stručni. Tako je bilo i u onome mrskom komunizmu”, poručio je Bičakčić.
