Više od polovine budžetskih sredstava svih kantona – 1,22 milijarde KM- biće potrošeno na plate uposlenih, ocijenio je CCI.
Od 2.350.000.000 KM, koliko zbirno iznose svi kantonalni budžeti, u ovoj godini će na plate i naknade zaposlenim i doprinose poslodavaca biti potrošeno oko 1.220.000.000 KM, što je više od polovine svih budžetskih sredstava, saopćila je Lejla Deronja Suljić, konsultantica za monitoring Centara civilnih inicijativa (CCI) na predstavljanju monitorniga rada kantonalnih vlada u prošloj godini.
Samo u Kantonu Sarajevo, naglasila je Deronja Suljić, za plate se izdvaja manje od 50 posto budžeta – i to znatno manje, 37 posto. Najviše se izdvaja iz budžeta Zapadnohercegovačkog kantona, 67 posto i Unsko-sanskog kantona, 65 posto.
CCI su konstatovali da nijedna kantonalna vlada nije u potpunosti realizovala svoj program rada za prošlu godinu.
“Nažalost, podaci o skromnom broju utvrđenih temeljnih zakona i strategija, generalni zastoj u realizaciji reformske agende, manjak tolerancije i zaokupljenosti političara uskostranačkim umjesto interesima građana, ne bude nadu u pozitivnu promjenu u skorije vrijeme. Za takvu promjenu potrebno je da dođe do povećanja efikasnosti u realizaciji zakona i strategija te poštovanje pravne države”, rečeno je na predstavljanju monitoringa rada kantonalnih vlada.
Nacrt budžeta za 2018. godinu u skladu sa zakonom utvrdila je jedino Vlada Tuzlanskog kantona. Sedam kantona dobilo je ovogodišnje budžete bez organizovanja javnih rasprava, koje su održane u Unsko-sanskom, Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.
Stepen realizacije planiranih mjera smanjuje se sa povećanjem njihove važnosti, pa je tako realizacija svih planiranih mjera kantonalnih vlada 61 posto, zakona 41 posto i strategija 15 posto”, kazala je Deronja Suljić.
Najviše zakona utvrdile su vlade Kantona Sarajevo (27), Tuzlanskog kantona (25) i Unsko-sanskog kantona (23), a najmanje vlade Posavskog kantona (8) i Srednjobosanskog kantona (7).
Sve vlade, kako je rečeno, krše Zakon o ravnopravnosti spolova u smislu broja žena, koje zauzimaju tek deset posto mjesta u vladama, a to je četiri puta manje od zakonskog minimuma. U vladama Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona nema niti jedne žene, prenosi bhrt.ba.
