Bosanskohercegovačka dijaspora izuzetno je značajna za BiH kako iz ekonomske perspektive, tako i u izbornom kapacitetu koji posjeduje jer svojim glasovima može utjecati na izbore i izborne rezultate. Ali, iako dijaspora ima izborno pravo u poslijeratnom periodu uočen je konstantan pad broja prijavljenih glasača. Ove, 2018. godine broj je porastao u odnosu na prethodne godine, no i dalje to nije zadovoljavajući broj uzevši u obzir ukupan broj onih koji potječu iz BiH.
Liste kandidata, za koje ćemo 7. oktobra imati priliku glasati još uvijek nisu objavljeno, a to nas očekuje u narednom periodu.
”Javnosti je već poznato da je već prošle sedmice CIK počela proces ovjere kandidatskih listi. U tom broju 200 kandidatskih listi imalo je određene nedostatke u pogledu zastupljenosti spolova na listi ili neki od kandidata ne ispunjava uslove na nekoj izbornoj jedinici,” izjavila je Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a BiH, te dodala da: ”tek u narednim danima očekujemo izvještaj nadležnih službi koliko je zaista kandidatskih listi odnosno koliko je kandidata otklonilo nedostatke. Rok nam je 23. augusta da konačno ovjerimo i objavimo u sredstvima javnih informisanja, ovjerene kandidatske liste.”
Iako je primjetno poboljšanje u procesu prijavljivanja u odnosu na lokalne izbore iz 2016. godine ipak je značajan broj prijava koje su imale različite nedostatke; od validnog dokaza o identitetu do potpisa na obrascu.
Utjecaj dijaspore na BiH ogleda se u prilivu novca u našu zemlju no, dijaspora svoju ljubav prema BiH pokazuje i korištenjem svog glasačkog prava. Ove godine u CIK BiH pristiglo je 80.778 prijava za glasanje iz inostranstva. Taj broj i dalje nije na nivou na kojem može biti obzirom da je samo u toku proteklog rata iz BiH u treće zemlje iselilo čak 1,2 miliona ljudi. No, oni koji su ipak odlučili prijaviti se kako bi glasali na predstojećim izborima, zamjeraju Komisiji zbog komplikovane procedure prijavljivanja. Smatraju da bi im trebalo biti obezbjeđeno pasivno prijavljivanje, što bi značilo da su automatski registrovani u konzularnim predstavništvima, a ne kao do sada, da se svake godine upisuju u glasačke listove. Tako pojednostavljenom prijavom, poručuju, bilo bi i više građana u dijaspori koji bi učestvovali u izborima u BiH.
”Izborni zakon je takav, nažalost za tu kategoriju birača još uvijek važi aktivna registracija za izbore. Ono što smo mi nadležni i što smo uspjeli da im olakšamo da to mogu uraditi i elektronski, prijaviti se na izbore. Obrazac je dostupan na web stranici sa preciznim uputama,”objasnila je Maksida Pirić.
Važno je istaći da se oni koji imaju važeću cips-ovi ličnu kartu u BiH već nalaze na biračkom spisku i mogu doći u BiH i glasati na izborima 7. oktobra na biračkom mjestu na kojem su registrovani. Iz CIK-a poručuju, da radi sve da pojednostavi proces i da olakšaju svima koji imaju pravo glasa. Ipak, jedan od problema je svakako i motivacija građana i njihova aktivna uloga u izbornom procesu.
”Motivacija je na političkim subjektima i donekle na nevladinim organizacijama. Što se tiče njihovog odziva CIK ne može na to utjecati,” zaključuje Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a BiH.
Ali, svako od nas može utjecati na izbore. Izbori su pitanje naše participativne političke kulture gdje imamo priliku pokazati da smo uključeni u društvene procese i da želimo da se i naš glas jasno čuje. Motivacija za izlazak na izbore 7. oktobra mora biti budućnost, jer ona uveliko zavisi od naših glasova i izbornih rezultata.
RTV Slon
