U Jajcu je 29. novembra 1943. godine održano Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije kojim je i zvanično stvorena “Nova Jugoslavija” kao izraz antifašističke borbe njenih naroda. Ovaj datum je poslije slavljen kao Dan Republike.
Prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je 26. i 27. novembra 1942. godine i na njemu su narodi Jugoslavije pozvani da se okupe oko njegovih organa s ciljem oslobođenja države.
Promjene svjetske geopolitičke i vojne situacije stvorile su povoljne uslove da narodnooslobodilačka borba uđe u novu fazu. Kapitulacija Italije u septembru 1943. godine je značajno ojačala partizane, koji su uspjeli prije toga i da prežive neprijateljske ofanzive na Neretvi i Sutjesci. Također, i članicama antifašističke koalicije postalo je jasno da su partizani i Narodnooslobodilački pokret jedini koji vode stvarnu borbu protiv nacističkog okupatora.
U tim uslovima 29. novembra u Jajcu, starom bosanskom kraljevskom gradu, okupili su se predstavnici naroda Jugoslavije. Treba istaći da okupljeni nisu bili samo komunisti nego i predstavnici predratnih političkih partija koji su pristupili NOB-u i odbili saradnju s okupatorom.
Na zasjedanju je obrazovan Komitet narodnog oslobođenja Jugoslavije sa svim elementima vlade nove države, kralju Petru II i dinastiji Karađorđević je zabranjen povratak u zemlju i naglašeno je da će buduća država biti osnovana na federalnoj osnovi.
Nakon rata u komunističkoj Jugoslaviji, 29. novembar je postao centralni državni praznik koji je služio za ideološko učvršćivanje režima i slanje politički odgovarajućih poruka. Radnička klasa ga je posebno voljela zbog slobodnog dana, a često su uz njega se dobijala i dva dodatna dana odmora.
Iz državne propagande nisu bile izuzete ni škole gdje su prvačići polagali “pionirsku zakletvu”, a ogromna pažnja je posvećivana njegovanju kulta Josipa Broza Tita.
