U vremenu kada sve više institucija, organizacija, ali i političkih aktera koristi ChatGPT i druge alate umjetne inteligencije za pisanje saopćenja, objava na društvenim mrežama, pa čak i za izradu promotivnih fotografija i plakata, sve češće svjedočimo i propustima koji jasno pokazuju koliko je ljudska provjera sadržaja i dalje nezamjenjiva.
Da umjetna inteligencija može napraviti ozbiljne greške nije novost, ali zabrinjava činjenica da te greške često promaknu onima koji objavljeni sadržaj potpisuju.
Ne tako davno, jedna mjesna zajednica objavila je plakat kojim je građane pozivala na polaganje cvijeća i odavanje počasti šehidima i poginulim borcima Armije Republike Bosne i Hercegovine. Međutim, na plakatu se, umjesto nišana ili odgovarajućeg spomen-obilježja, nalazio križ. Iako je riječ o očiglednom propustu, plakati su bez ikakve provjere završili na brojnim lokacijama širom Kalesije.
Sličan slučaj dogodio se i prilikom organizacije kulturne manifestacije „Ikre“, gdje je na promotivnom materijalu zvanični grb Općine Kalesija zamijenjen verzijom na kojoj se, umjesto prepoznatljive Atik džamije, nalazi kapela.
Gotovo identičan propust napravljen je i na plakatu za smotru folklora u Tojšićima. I tamo je umjesto službenog grba Općine Kalesija korištena verzija sa kapelom, i to na promotivnom materijalu na kojem je kao sponzor naveden općinski načelnik.
Umjetna inteligencija može biti koristan alat koji štedi vrijeme i olakšava rad, ali ne može zamijeniti ljudsku odgovornost. Svaki sadržaj koji se objavljuje u ime institucija, organizacija ili manifestacija mora proći pažljivu provjeru, jer jedan previd može narušiti kredibilitet organizatora i izazvati nepotrebne reakcije javnosti. Upravo zato, bez obzira na razvoj tehnologije, posljednju riječ ipak mora imati čovjek.
