Udruženje novinara AFP-a upozorilo je u ponedjeljak da se novinari koji rade za ovu novinsku agenciju u Pojasu Gaze suočavaju s ekstremnim nestašicama hrane i rizikom od smrti uslijed gladi odnosno kontinuirane izraelske blokade isporuke pomoći i vojnih udara.
U dramatičnom apelu, Sindikat novinara (SDJ) francuske novinske agencije poručio je da neće dozvoliti da njihovi saradnici umiru pred njihovim očima.
“Od osnivanja AFP-a u augustu 1944. izgubili smo novinare u sukobima, imali ranjene i zarobljene u našim redovima, ali niko od nas se ne može sjetiti da je ikada vidio kolegu kako umire od gladi”, navodi se u objavi na mreži X, uz podijeljeno saopćenje.
U saopćenju SDJ navodi se da AFP trenutno sarađuje s jednim reporterom, tri fotografa i šest freelance video-novinara u Pojasu Gaze.
Imenom su spomenuli jednog od njih, fotografa Bashara Taleba, i podijelili njegovu objavu na društvenim mrežama koja prikazuje teške uvjete u opkoljenoj enklavi.
“Više nemam snage da radim medijski posao. Tijelo mi je iscrpljeno, nemam više snage ni da hodam”, napisao je 30-godišnji Taleb u Facebook objavi u subotu.
Dodao je da je njegov stariji brat pao u nesvijest u nedjelju ujutro zbog ekstremne gladi.
Prema saopćenju sindikata, iako primaju mjesečne plate, novinari AFP-a u Gazi nemaju šta da kupe niti mogu da plate enormno visoke cijene osnovnih potrepština.
Također su naveli da agencija više nema resurse da koristi vozilo jer gotovo da nema goriva, čime je onemogućeno novinarima da putuju i izvještavaju s terena.
Naglašeno je i da je kretanje automobilom rizično jer može značiti da postaju mete izraelskog zračnog udara.
U saopćenju je spomenuta i novinarka Ahlam, koja je poručila da želi “svjedočiti dokle god bude mogla”.
“Svaki put kada izađem iz šatora da bih izvještavala o nekom događaju, radila intervju ili dokumentovala činjenice, ne znam hoću li se vratiti živa”, rekla je Ahlam i dodala da je nedostatak hrane i vode najveći problem.
Izražavajući zabrinutost zbog pogoršane situacije, sindikat je naveo da hrabrost koju su novinari mjesecima pokazivali izvještavajući za cijeli svijet “neće im pomoći da prežive”.
“Rizikujemo da svakog trenutka saznamo za njihovu smrt, i to je nepodnošljivo”, dodaje se u saopćenju.
Od 2. marta, Izrael je uveo potpunu blokadu Gaze, zabranjujući ulazak hrane, lijekova i humanitarne pomoći. Humanitarne organizacije su više puta upozoravale na glad izazvanu ljudskim djelovanjem, bez ikakvih znakova olakšanja.
Odbijajući međunarodne pozive na prekid vatre, izraelska vojska sprovodi brutalnu ofanzivu na Gazu od 7. oktobra 2023. godine, usmrtivši više od 59.000 Palestinaca, većinom žena i djece. Nemilosrdno bombardovanje razorilo je enklavu, izazvalo nestašicu hrane i širenje bolesti.
U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata u enklavi.
