Njemačka je država blagostanja, što košta. S obzirom na to, vladajuća koalicija Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Socijaldemokratske partije (SPD) planira velike socijalne reforme. No, gdje uštedjeti u socijalnoj potrošnji i kako porezima prikupiti više novca?
Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) nedavno je izjavio da država blagostanja više nije finansijski održiva, a među vladajućim strankama postoji konsenzus da je štednja hitno potrebna. S druge strane, postoje prijedlozi o povećanju poreza za bogate.
Prema podacima Ministarstva rada, socijalna potrošnja, što se odnosi na penzije i zdravstveno osiguranje, prošle godine je iznosila 1,3 biliona eura (1.300 milijardi eura), što je 31 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove zemlje. SPD je otvoren za reforme, uključujući i one u socijalnom sektoru, ali ne na način da se taj sektor smanjuje, posebno ne drastičnim rezovima.
Gdje praviti rezove
Vladajući žele uštedjeti na Bürgergeldu (građanskom dodatku). Naime, Merz namjerava na ovoj vrsti socijalne pomoći uštedjeti pet milijardi eura, odnosno deset posto. U Ministarstvu rada su saglasni da je u ovom području moguće uštedjeti. Samo za Bürgergeld, što obuhvata subvencije za stanovanje i grijanje, prošle godine je potrošeno 47 milijardi eura, što je 10 posto saveznog budžeta.
Šta je Bürgergeld i kako uštedjeti
Bürgergeld se trenutno uplaćuje za više od pet miliona ljudi, među kojima je 800 hiljada onih s niskim prihodima, kao i djeca i mladi sa zdravstvenim problemima. Nešto više od polovine od ukupnog broja koji dobijaju ovu vrstu finansijske pomoći su njemački državljani. Među stranim državljanima koji dobijaju Bürgergeld najviše je onih iz Ukrajine (700 hiljada).
Čelnik Kršćansko-socijalne unije (CSU), koja je CDU-ov koalicioni partner, i ministar-predsjednik savezne države Bavarske Markus Söder insistira na tome da se ovaj oblik socijalne pomoći uskrati svakom onom ko može raditi. To bi se prvenstveno odnosilo na one koji odbijaju raditi, što je jedan posto od korisnika Bürgergelda. Ankete pokazuju da je većina Nijemaca saglasna sa Söderom.
Osim toga, Söder smatra da ukrajinske izbjeglice više ne bi trebale dobijati Bürgergeld.
Šta je s penzionerima
Za Merza bi idealno bilo da građani rade i poslije penzionisanja te time doprinesu ekonomskom rastu. Shodno tome, Vlada Njemačke radi na projektu “aktivna penzija”, prema kojem bi dvije hiljade eura mjesečnog primanja bilo neoporezivo za sve one koji nastave raditi poslije penzionisanja. Drugi je model da oni koji se žele ranije penzionisati, isključivo svojim sredstvima osiguraju tu penziju.
Šta misli opozicija
Opoziciona stranka Ljevica smatra da bi trebalo više oporezovati bogate, a isto misle sindikati. Ankete pokazuju da većina Nijemaca podržava ovaj prijedlog. CDU i CSU su protiv toga dok SPD to ne podržava zbog, kako su naveli, komplicirane birokratije.
Nadalje, stanovnici ove države svake godine u nasljedstvo ostavljaju između 300 i 400 milijardi eura. Dobar dio tog nasljedstva je nasljedstvo najbogatijih. Ovo je još jedan od razloga zašto se predlaže veće oporezivanje bogatih, objavio je njemački dnevnik BR24.
