Svaka boca Coca-Cole na policama u Bosni i Hercegovini prošla je kroz mnogo ruku. Onih koji su je proizveli, prevezli, složili i prodali. Ukoliko ih sve saberemo, jasno je zašto jedna globalna kompanija za sebe kaže da je “bosanskohercegovačka više nego što mislimo”.
Coca-Cola je u Bosni i Hercegovini prisutna gotovo šest decenija. Distribucija njenih proizvoda počela je 1969. godine, a punionica je s radom krenula 1975. Bila je službeno piće Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, a već trideset godina partner je Sarajevo Film Festivala.
Ipak, iza emocija i uspomena koje veže za generacije, krije se i jedno drugo pitanje. Koliko jedna kompanija zaista znači za ekonomiju zemlje u kojoj posluje?
Odgovor na njega sažela je šesta Studija o socioekonomskom utjecaju Coca-Cole u Bosni i Hercegovini, predstavljena danas u sarajevskom Swissôtelu. Analiza se zasniva na metodologiji koju je razvio nobelovac Wassily Leontief, koja se široko koristi za procjenu ekonomskih učinaka, a brojke koje je otkrila ispričale su zanimljivu priču.
Kako nastaje 421,8 miliona KM
Prema nalazima studije, Coca-Colin sistem svojim poslovanjem godišnje doprinosi bh. ekonomiji sa 421,8 miliona KM, što odgovara 0,7% bruto domaćeg proizvoda zemlje. Od toga, 96 miliona KM dodane vrijednosti kompanija stvara direktno, dok dodatnih 325,8 miliona KM nastaje kroz indirektne efekte poslovanja. Kod dobavljača, distributera, trgovaca i ugostitelja.
U odnosu na prethodnu studiju iz 2023. godine, to je rast od gotovo 40%.
Za potrošače je možda najzanimljiviji podatak da više od 71% svake konvertibilne marke potrošene na Coca-Coline proizvode ostaje u domaćoj ekonomiji. Kroz cijeli lanac vrijednosti, sistem doprinosi i stvaranju 157 miliona KM poreskih prihoda godišnje, što je 1,4% ukupnih poreskih prihoda u zemlji.
“Ono što se kreira u ovom vrijednosnom lancu, u njemu i ostaje. Važno je naglasiti da ovaj utjecaj na bosanskohercegovačko tržište ne bi bio ovoliko veliki da se ne radi o domaćoj proizvodnji. Vjerovatno bi se Coca-Cola i njeni proizvodi i bez ovoga nalazili u Bosni i Hercegovini, ali upravo ova proizvodnja rezultirala je ovim značajnim brojkama”, istakla je prof. Adisa Omerbegović Arapović.
Ukupno 294 zaposlena, a 13.300 radnih mjesta
Jedan podatak iz studije posebno se izdvaja. Coca-Cola u Bosni i Hercegovini direktno zapošljava 294 osobe, ali njeno poslovanje podržava čak 13.300 radnih mjesta, odnosno 1% ukupne zaposlenosti u zemlji.
“Utjecaj našeg sistema najbolje se ogleda u zapošljavanju. Dok direktno zapošljavamo 294 osobe, naše poslovanje podržava 13.300 radnih mjesta, odnosno 1% ukupne zaposlenosti u zemlji. To znači da svako radno mjesto u Coca-Coli podržava još 45 radnih mjesta duž našeg lanca vrijednosti”, istakao je Bogdan Chirita, generalni direktor kompanije The Coca-Cola Company Adria.
Drugim riječima, iza svakog radnika u punionici stoji još 45 ljudi. Od vozača i skladištara do trgovaca i konobara, čiji posao zavisi od toga da proizvod stigne na policu.
Deset godina kasnije: Isti broj ljudi, mnogo veća mreža
Prava priča, ipak, krije se u poređenju. Coca-Cola je prvu ovakvu studiju za Bosnu i Hercegovinu predstavila prije više od deset godina, što je možda i najbolji primjer kako se njen utjecaj mijenjao kroz vrijeme.
Prema podacima iz studije za 2014. godinu, doprinos Coca-Colinog sistema bh. ekonomiji iznosio je 136 miliona KM, ili 0,5% BDP-a. Kompanija je tada zapošljavala 296 ljudi i podržavala oko 3.600 radnih mjesta u široj privredi.
Danas, s gotovo istim brojem zaposlenih, njen doprinos je više nego tri puta veći, a broj podržanih radnih mjesta gotovo četiri puta. Sama kompanija, dakle, nije postala veća, već mreža oko nje.
Coca-Cola danas sarađuje sa 447 domaćih dobavljača i više od 16.000 kupaca širom zemlje, a više od 83% pića koja plasira na bh. tržište proizvodi se lokalno, u pogonu u Hadžićima.
“Coca-Cola je prisutna u Bosni i Hercegovini gotovo šest decenija, a uspjeh našeg poslovanja oduvijek je zavisio od povjerenja i saradnje s našim partnerima. Sarađujemo sa 447 domaćih dobavljača i više od 16.000 kupaca, a ova studija pokazuje vrijednost koju zajedno stvaramo, kao i naš zajednički doprinos snazi bh. ekonomije i konkurentnosti domaćih kompanija”, kazao je Dimitris Rompis, generalni direktor Coca-Cola HBC Adria.
Tu je mrežu najbolje oslikala panel-diskusija “Konkurentnost i lokalna partnerstva u vremenu globalnih promjena”, koju smo imali priliku čuti nakon analize studije. Za istim stolom sjedili su predstavnici svih karika lanca: lokalne zajednice u kojoj se pića proizvode, trgovine u kojoj se prodaju, kompanije i države. Učestvovali su prof. dr. Hatidža Jahić, ekonomistica i savjetnica predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića, Eldar Čomor, načelnik Općine Hadžići, Emir Zuhrić, direktor Sektora maloprodaje Konzuma BH, te Bogdan Chirita.
Mreža koja se ne završava na polici
Partnerstva o kojima se govorilo na panelu ne završavaju se u trgovini. Dio te mreže su i učenici ugostiteljskih škola, mladi koji traže prvi posao i građani koji vraćaju ambalažu na reciklažu.
Upravo njih Coca-Cola godinama podržava kroz različite inicijative, među kojima su: “Recikliraj me. Pokloni mi novi život”, “Coca-Colina podrška mladima” i “Raise the Bar Youth”.
Samo u 2025. godini za projekte u zajednici izdvojeno je više od 200.000 KM, a u posljednjih pet godina više od 900.000 KM. Ista briga vidi se i u samom pogonu, gdje je stopa recikliranja u proizvodnji premašila 95%, a više od 86% rashladne opreme danas radi bez HFC plinova.
I tako se priča vraća na početak, kod jedne boce. Sljedeći put kada je uzmemo s police, vjerovatno nećemo razmišljati o postotcima BDP-a. Ali, iza nje će i dalje stajati ista podloga. Punionica u Hadžićima, stotine dobavljača, hiljade trgovaca i ljudi čiji posao zavisi od toga da ta boca stigne do nas.
Brend je možda globalan, ali ruke koje ga svakodnevno vode k nama su naše. Bosanskohercegovačke, više nego što mislimo.
(Klix.ba)
