Rod kukuruza u BiH ove godine znatno je manji od očekivanog, a na pojedinim parcelama prinosi su smanjeni i do 70 posto. Dugotrajna suša, visoke temperature i skupa proizvodnja doveli su poljoprivrednike u težak položaj, dok otkupna cijena od približno 45 feninga po kilogramu, prema njihovim tvrdnjama, nije dovoljna ni za pokrivanje osnovnih troškova.
Posebno teška situacija zabilježena je u Semberiji i Tuzlanskom kantonu, gdje proizvođači prijavljuju velike gubitke. Osim ratara, posljedice slabog uroda mogli bi osjetiti i stočari, kojima je kukuruz jedna od osnovnih komponenti za ishranu životinja.
U Semberiji poljoprivrednici gube do 500 KM po hektaru
Na području Semberije kukuruz je ove godine zasijan na približno 26.000 hektara, ali su rezultati berbe znatno lošiji od očekivanih.
Predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić izjavio je za Nezavisne novine da su na pojedinim parcelama ostvareni prinosi od svega 150 do 500 kilograma po hektaru. Nešto bolji rezultati, do 700 kilograma, zabilježeni su na manjim površinama.
Prema njegovim riječima, poljoprivrednici ne pamte ovako nepovoljnu proizvodnu sezonu u posljednjih 30 godina.
Troškovi proizvodnje dodatno su otežali situaciju. Samo za vreću sjemenskog kukuruza, dovoljnu za sjetvu približno pola hektara, proizvođači su morali izdvojiti između 140 i 170 KM. Uz troškove goriva, obrade zemljišta i repromaterijala, gubici su postali neizbježni.
Bakajlić procjenjuje da su poljoprivrednici u Semberiji, uprkos podsticajima i drugim oblicima pomoći, u minusu između 300 i 500 KM po hektaru.
Rod kukuruza u Tuzlanskom kantonu manji gotovo za polovinu
Ni proizvođači u Tuzlanskom kantonu nisu zadovoljni ovogodišnjim rezultatima. Prema podacima Udruženja poljoprivrednika TK, smanjenje prinosa na pojedinim parcelama dostiže 70 posto, dok se prosječan pad u odnosu na prošlu godinu procjenjuje između 43 i 50 posto.
Sekretar ovog udruženja Enes Hasanović ističe da trenutna tržišna cijena ne odgovara uslovima u kojima se odvijala ovogodišnja proizvodnja.
„Po situaciji koju imamo ove godine, trenutna cijena nije realna. Prinos je značajno umanjen, negdje čak i do 70 posto, ali ako uzmemo neki prosjek, možemo govoriti o smanjenju od 43 do 50 posto“, rekao je Hasanović.
Berba na području Sprečkog polja još nije u potpunosti završena. Vegetacija na ovom području kasni u odnosu na Semberiju i Lijevče polje, zbog čega se konačni podaci o ovogodišnjem urodu tek očekuju.
Proizvođači smatraju da bi kilogram kukuruza trebao koštati do 70 feninga
Otkupna cijena od oko 45 feninga po kilogramu, prema ocjenama poljoprivrednika, ne prati rast troškova proizvodnje.
Hasanović smatra da bi cijena između 60 i 70 feninga omogućila proizvođačima da pokriju ulaganja u sjetvu, održavanje usjeva i berbu.
Sličnog mišljenja je i predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo, koji upozorava da se prilikom formiranja otkupnih cijena moraju uzeti u obzir svi proizvodni troškovi.
„Ne mogu sada precizno reći koja bi cijena bila realna, to treba detaljno izračunati i uzeti u obzir sve troškove proizvodnje. Međutim, 45 feninga je premalo“, kazao je Bićo.
Dodaje da su visoke cijene goriva, posebno tokom proljetne sjetve, značajno povećale izdatke poljoprivrednika. Istovremeno, nepovoljne vremenske prilike utjecale su i na kvalitet kukuruza, a ne samo na količinu proizvedenog zrna.
Manje kukuruza znači i skuplju stočnu hranu
Slabiji rod kukuruza u BiH mogao bi dodatno otežati poslovanje stočarskih farmi, naročito onih koje ne proizvode dovoljno hrane za vlastite potrebe.
Savo Bakajlić upozorava da se dio stočara već suočava s nedostatkom hrane za životinje te da bi pojedini proizvođači mogli biti primorani smanjiti broj grla.
„Neki proizvođači će radije rasprodati stoku nego se dodatno zaduživati u bankama po visokim kamatnim stopama da bi preživjeli“, upozorio je Bakajlić.
Problem bi mogao biti posebno izražen kod farmi koje će zbog manjka vlastitog kukuruza morati dodatne količine nabavljati na tržištu.
Enes Hasanović objašnjava da će cijena u narednom periodu zavisiti od ponude i potražnje. Manja dostupnost kukuruza mogla bi povećati troškove nabavke stočne hrane, a time i ukupne troškove stočarske proizvodnje.
Prema njegovim riječima, farmeri koji nisu uspjeli osigurati dovoljne količine kukuruza iz vlastite proizvodnje morat će ga kupovati po cijenama koje se budu formirale na tržištu.
Izvorni tekst: N1 BIH
